Privredna društva i javne institucije koja poštuju odredbe Međunarodnog računovodstvenog standarda 19 u svojim bilansima evidentiraju rezervisanja za otpremnine zaposlenih koje će pravno lice isplatiti zaposlenom prilikom njegovog odlaska u penziju.
Obzirom da je radni vijek zaposlenog 35 ili više godine, potrebno je danas evidentirati rezervacije za buduće isplate radniku koje će mu pravno lice isplatiti prilikom njegovog penzionisanja. Pošto se radi o izrazito dugom periodu, metodom diskontovanja (primjena diskontne kamatne stope) se projekovani budući iznos plaćanja otpremnine svodi na sadašnju vrijednost.
Kako bi se izračunao budući iznos otpremnine, u aktuarskom obračunu se koriste različiti finansijski i aktuarski parametri uz korištenje metode projektovane kreditne jedinice. Za pravilan obračun rezervacije koriste se tablice smrtnosti u cilju izračunavanja vjerovatnoće doživljenja godina penzionisanja.
Vjerovatnoću doživljenja godina penzionisanja za radnike je moguće odrediti posebno za muške i ženske radnike, obzirom da se i tablice smrtnosti prave odvojeno za muški i ženski pol.
Pored toga, potrebno matematički odrediti funkciju doživljenja kao posljedicu prirodne fluktuacije zaposlenih.
Fluktuacija zaposlenih se prati tokom nekoliko godina u preduzeću, te je potrebno pribaviti podatke o novim zaposlenim radnicima, radnicima koji su napustili preduzeće i radnicima koji odlaze u penziju.
Svi ovi podaci se koriste u svrhu izračunavanja stope fluktuacije. Što je veća stopa fluktuacije, biće manja rezervisanja za otpremnine.
Za svakog radnika je potrebno pribaviti podatke o internom i eksternom radnom stažu, odnosno napraviti preglede po svakom radniku koliko ima godina rada u preduzeću za koje se obračunavaju rezervacije, a koliko ima ukupnog radnog staža.
Takođe, za svakog radnika je potrebno napraviti pregled podataka o godinama starosti s presjekom na dan izračunavanja rezervisanja. Obično je datum presjeka 31.12. mada se obračun može uraditi i na druge datume pa tako firme koje imaju veliki broj zaposlenih obračun rezervisanja za otpremnine rade i na 30.06. kao datum presjeka.
Iznos otpremnine koja će biti isplaćena radniku zavisi od zakonskih odredbi i internih pravilnika o radu ili kolektivnih ugovora (opšti, granski, posebni). Otpremnina koja se isplaćuje radniku prilikom njegovog penzionisanja je prema zakonskim odredbama obično jednaka tri zadnje prosječne plate radnika prije odlaska u penziju, tri prosječne plate na nivou industrisjke grane ili tri prosječne plate na nivou preduzeća ako je to povoljnije za radnika.
Iznos otpremnine može biti i drugačije određen zavisno od vrste kolektivnog ugovora ili ako je poslodavac to propisao internim aktima, ali ne manje od zakonski propisane otpremnine.
Treba još napomenuti da trošak rezervisanja za otpremnine koje se isplaćuju radnicima prilikom penzionisanja ne ulazi u poreski bilans.