Aktuarske usluge

mr Dejan Radmanović

Licencirane aktuarske usluge

Mjesto i uloga aktuara i zakonodavne regulative kod aktuarskog obračuna rezervisanja za računovodstveni standard 19

U BiH se aktuarski obračun rezervisanja za otpremnine vrši u skladu s MRS 19, Zakonom o radu, Zakonom o računovodstvu i reviziji, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, Opštim kolektivnim ugovorom, granskim kolektivnim ugovorima, ugovorom o radu i posebnim odredbama i poslovnom politikom u pojedinom preduzeću. Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji definisano je da obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji pravnih lica od javnog interesa. U smislu pomenutog zakona subjekti od javnog interesa su: pravna lica čijim se hartijama od vrijednosti trguje ili se vrši priprema za njihovo emitovanje na organizovanom tržištu hartija od vrijednosti, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje, lizing društva, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća, definisana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima i sva pravna lica od posebnog značaja za Republiku, nezavisno od njihove pravne forme i oblika organizovanja. Obaveznoj reviziji takođe podliježu i finansijski izvještaji pravnih lica ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje. Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju privredna društva koja su licencirana u skladu sa odredbama ovog zakona. U pomenutim društvima, lica koja sprovode poslove revizije imaju profesionalno zvanje ovlašćenog revizora, posjeduju licencu za rad na poslovima revizije finansijskih izvještaja i zaposlena su ili angažovana od strane privrednog društva za reviziju. Nakon izvršene revizije finansijskih izvještaja, revizor izražava svoje mišljenje o tome da li finansijski izvještaji istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima, prikazuju finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, te promjene na kapitalu i tokove gotovine u obračunskom periodu na koji se odnose revidirani finansijski izvještaji, kao i da li su pomenuti izvještaji sastavljeni u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Zakonom je definisano da mišljenje ovlašćenog revizora mora biti izraženo u skladu sa međunarodnim standardima revizije i može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se revizor uzdržava od davanja mišljenja. Zakonom je takođe određeno da pravna lica prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja moraju poštovati usvojene računovodstvene standarde, ali da se revizija finansijskih izvještaja sprovodi samo kod pravnih lica od javnog interesa. Jedna od propisanih bilansnih pozicija u finansijskim izvještajima je rezervisanje za naknade i beneficije u kojoj su sadržana rezervisanja za otpremnine radnika prilikom odlaska u penziju. Zakon o radu, između ostalog, uređuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu, plate i naknade po osnovu rada, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora. Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac je dužan da isplati otpremninu. Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu uz istovremenu ponudu o zaključivanju ugovora o radu pod izmijenjenenim uslovia. Ako radnik odbije da zaključi ugovor o radu pod izmijenjenim uslovima, ima pravo na otpremninu. Visina otpremnine se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca. Osim otpremnine, poslodavac i radnik se mogu sporazumiti da se radniku obezbijedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine. Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se kolektivnim ugovorom. Zakon dopušta da se o načinu i rokovima isplate otpremnine, između poslodavca i radnika može zaključiti poseban sporazum. Ako poslodavac, zbog ekonomskih razloga, promijenjene organizacije i tehnologije rada i poslovanja, radnika ne može vratiti na raniji ili na drugi odgovarajući posao, otkazuje ugovor o radu radnika, sa pravom radnika na otpremninu, a u skladu sa zakonom. Opšti kolektivni ugovor određuje prava, obaveze i odgovornosti radnika i poslodavca na osnovu rada koja nisu u potpunosti uređena Zakonom o radu. Opšti kolektivni ugovor određuje da za zaposlene čije plate nisu uređene zakonom osnovna plata za puno radno vrijeme utvrđuje se tako što se cijena rada, kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad, pomnoži odgovarajućim koeficijentom koji se utvrđuje granskim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima. Poslodavac radniku isplaćuje otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju najmanje u visini trostruke plate radnika obračunate u skladu sa kolektivnim ugovorom. Visina otpremnine koja se isplaćuje otkazom ugovora o radu iznosi najmanje u visini jedne trećine prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Pored Opšteg kolektivnog ugovora, koriste se granski kolektivni ugovori za sljedeće djelatnosti: finansijske organizacije, energetika, građevinarstvo, stambeno-komunalne uslužne djelatnosti, mediji i grafička djelatnost, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, poljoprivreda i prehrambena industrija, saobraćaj i veze, šumarstvo, prerada drveta i papira, proizvodnja tekstila, kože i obuće.