Aktuarske usluge

mr Dejan Radmanović

Licencirane aktuarske usluge

O računovodstvenom standardu 19 i aktuarskim uslugama

Međunarodnim računovodstvenim standardom 19 se propisuju računovodstveni postupci za objelodanjivanje primanja zaposlenih. Standardom su definisana kratkoročna i dugoročna primanja zaposlenih. Takođe, ovim standardom se daju smjernice za izračunavanje vrijednosti penzijskih fondova za sve vrste penzijskih planova. U ovom radu je posebno obrađen dio standarda koji se odnosi na izračunavanje i objelodanjivanje visine rezervisanja za otpremnine prilikom penzionisanja zaposlenih. Visina rezervisanja se izračunava prema smjernicama koje su propisane kroz međunarodni računovodstveni standard 19. Postupak izračunavanja rezervisanja za otpremnine podrazumjeva pridržavanja smjernica standarda, te je zbog toga bitno uzeti u obzir sve predočene smjernice standarda i shvatiti njihov uticaj na visinu rezervisanja.
U primjeni standarda u BiH se u praksi javljaju odstupanja od standarda. Mnoga preduzeća ne objavljuju u bilansima rezervisanja za otpremnine prilikom odlaska radnika u penziju. Problemi su uzrokovani nepostojanjem kvalitetnih korporativnih obveznica s ciljem određivanja potrebne diskontne stope za obračun rezervisanja. Takođe, teško je napraviti pouzdane procjene o porastu plata. Jedan od razloga neobjavljivanja rezervisanja je i njihov uticaj na dobit preduzeća.
Pravilno izračunavanje rezervisanja je povezano sa realnim odmjeravanjem aktuarskih pretpostavki koje su u radu definisane kao demografske i finansijske pretpostavke. Procjena aktuarskih pretpostavki se mijenja tokom godina tako da se između svake poslovne godine izračunavaju i objavljuju aktuarski dobici i gubici. Visina rezervisanja se prema standardu izračunava metodom projektovane kreditne jedinice.
Pored smjernica iz standarda, potrebno je držati se zakonskih akata kojima su definisana prava na otpremninu, kao što su Zakon o radu i opšti i granski kolektivni ugovori.
Stopu fluktuacije radnika u jednom preduzeću treba pratiti svake godine. Za svaku godinu treba posebno računati stopu fluktuacije i potom odrediti prosječnu stopu fluktuacije za veći broj godina koja bi se koristila u obračunu. Takođe, analizom uticaja stope fluktuacija radnika, uočena je razlika između stope fluktuacije radnika muškog i ženskog pola. Veća stopa fluktuacije dovodi do manjeg iznosa visine rezervisanja, tako da su i ove veličine u obrnuto proporcionalnom odnosu.
Diskontna stopa ima najveći uticaj i tu treba biti najoprezniji. Prenisko ili previsoko određene diskontna stopa dovodi do previsoko ili prenisko određene visine rezervisanja. Analize su pokazale efekat primjene različitih vrijednosti aktuarskih pretpostavki na visinu rezervisanja. Uočeno je da je od svih analizirianih pretpostavki, diskontna stopa sa najvećim uticajem na visinu rezervisanja. Što je viša diskontna stopa, to je sve manji iznos izračunatih rezervisanja, tako da su rezervisanja i diskontna stopa u obrnuto proporcionalnom odnosu.
Primjena različitih tablica smrtnosti pokazuje da postoji efekat na visinu rezervisanja ukoliko se primjenju različite tablice smrtnosti. Ipak, njihov uticaj na visinu rezervisanja je znatno manji od uticaja stope fluktuacije i diskontne stope. Obzirom da uticaj tablica smrtnosti nije toliko značajan, mogu se uzeti tablice smrtnosti za region bivše SFRJ, Republike Srbije i Republike Hrvatske. U Federaciji BiH su urađene nove tablice smrtnosti kojima se dobije realniji parametar za izračunavanje rezervisanja.
Obzirom da međunarodni računovodstveni standard 19 daje smjernice kojih se aktuari trebaju pridržavati, u ovom radu se predočilo da se u našim uslovima privređivanja mora posmatrati stanje na tržištu i izvršiti prilagođavanje aktuarskih pretpostavki realnom stanju. Ovo se prije svega odnosi na određivanje diskontne stope koja ima najveći uticaj na visinu rezervisanja.
Obzirom na pokazani uticaj visine rezervisanja na neto dobit i njen dugoročni efekat na poslovanje preduzeća, istraživanje je pokazalo da pravilno iskazane finansijske pozicije, među kojima je visina rezervisanja, utiču na podizanje svijesti o pravilnom finansijskom izvještavanju. Finansijsko izvještavanje je određeno međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, tako da uz njihovu punu primjenu preduzeća trebaju u bilansima iskazati rezervisanja za otpremnine.
Na osnovu prikazanih teoretskih saznanja o ciljevima i primjeni međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, aktuarske i finansijske matematike, analiziranih aktuarskih pretpostavki i metode projektovane kreditne jedinice, vidimo da je uloga aktuara značajna obzirom na spomenute posljedice različito određene visine rezervisanja. Možemo zaključiti da aktuarski proračun rezervisanja za otpremnine ima uticaj na bilans stanja i bilans uspjeha i da se trebaju uzeti realne vrijednosti aktuarskih pretpostavki koje utiču na visinu rezervisanja.